Te Tai – Treaty Settlement Stories

Kōrero: Ngaa Rauru Kiitahi

Ngaa Rauru Kiitahi: Kua takoto te kupu

Upoko 8

Kua takoto te kupu

Ahakoa korekore koutou

He kaakano i ruia mai i runga i Rangiaatea.

Whakatoomenea mai te Upoko 8

Tuhinga whitiaahua

I eenei rangi, neke iti atu i te 5,500 ngaa uri o Ngaa Rauru Kiitahi.

12 ngaa marae, 14 ngaa hapuu puta noa i te rohe o Ngaa Rauru Kiitahi.

Kei te paahuki o te raki, araa, ko Te Kei o Pahitonoa, e whaa ngaa marae; ko Wai-o-Turi; ko Whenuakura; ko Waipapa; ko Te Wairoa Iti.

Ko waenga ko ngaa marae o Te Paahuki o te Awa; ko Te Ihupuku; ko Kaipoo; ko Takirau; ko Tauranga Ika.

Ko Te Paahuki ki te Tonga e taurikura nei i te tonga; ko Paakaraka; ko Taipakee; ko Te Aroha; ko Kai Iwi.

Naa Pootonga Neilson, Ngaa Ariki:

‘Ki a au nei, kaaore e taea te whakatau i te Tiriti o Waitangi i koonei i Aotearoa. E kore e taea te whakatau. Kia hoki ki taaku i mua, kaaore he kupu peeraa i te tuhinga tuuturu, o te whakataunga, o te whakataunga Tiriti raanei, kaaore he kupu peeraa noo reira, he paki teeraa naa te Paakehaa.’

Naa Te Pahunga Marty Davis, Ngaati Ruaiti:

‘Ko te whakaaro i a maatou kia kaua teenei mahi e huri ki tua ki te reanga whakaheke, engari kia tuu pakari maatou hei oranga moo raatou.’

Naa Carolyn Miri Young, Ngaati Ruaiti, Ngaati Maika:

‘Ki a au nei, he uaua ake a muri mai i te whakataunga, teenaa, i ngaa waa o mua atu, he pono. Noo te mea, he nui noa atu ngaa wero, noo reira e karamuia ana e ngaa wero. Aa, he aha te mea tika hei mahi. Ka mutu, he hiahia noo te katoa kia whai hua nui.’

Naa Te Huia Bill Hamilton, Ngaati Hine Waiatarua:

‘E haere tonu ana te hiahia kia nui ake ngaa painga i riro mai engari ki ooku nei whakaaro he nui teeraa i whiwhi ai ki te whakatuu i teetehi tuuaapapa hei whakatupu, hei whakapakari i too maatou iwi, he take anoo te pai o te whakatutuki i teeraa.’

Naa Pootonga Neilson, Ngaa Ariki:

‘Ko te tino ngako, te matuu, kia taea e au te kii atu ki aku mokopuna, hoki mai ki te kaainga kei reira too whenua. Kaaore i too taatou iwi ngaa rawa moo eeraa momo aahuatanga, aa, ko te mea poouri rawa atu ki a au, kaaore aa taatou rangatahi e whai whakaaro ana ki te hoki atu ki te whenua.

Kua mea mai raatou ki a au, kaaore maatou e hiahia ana ki te noho ki te paa. Engari, he ao i wawatatia e tooku paapaa, i wawatatia e au, aa, kua korekore rawa e taea inaaianei. Noo reira koiraa te waahi poouri o te tukanga whakataunga. He mea whakawehewehe noo te tiimatanga mai.’

Naa Mike Neho, Tumu Whakarae, Te Kaahui o Rauru:

‘Naa, a te waa ka noho mai ngaa mokopuna anaa ki eenei tuuranga o Te Kaahui o Rauru. Mehemea kua whangai i ngaa koorero nei, ‘Ngaa Rauru Kiitahitanga - thriving and excelling across future generations’, kaaore e kore ko te mokopuna e whai mai i a au, i a Marty, i a Bill, i a wai raanei, i a Ngapari maa ka noho me te koorero, oh ko too maatou pae tawhiti ko teenei.’

Ahakoa korekore koutou

He kaakano i ruia mai i runga i Rangiaatea.

Ko ngaa koorero a oo koutou tuupuna e huna nei,

Whaakinal Whaakina! Whaakina!

Poi purutia!

Ko Rauru Kiitahi motuhake koutou, nee?

Aae!

Hei haa hei, ko te poi!

- naa Broughton, Ruka (1979)
He tamaiti me teetehi wahine e whakaaaringa ana i te aahua o te mounga.
He kootiro e whakamahia ana oona ringaringa hei aahua maunga me te mihi anoo ki toona tipuna maunga o Taranaki

Kei te pahuki o te raki, araa, ko Te Kei o Pahitonoa, e whaa ngaa marae; ko Wai-o-Turi; ko Whenuakura; ko Waipapa; ko Te Wairoa Iti.

He mahere whenua e tohu ana i ngaa marae tekau maa rua o te rohe o Ngaa Rauru Kiitahi.
He mapi o ngaa marae tekau maa rua ki roto i te rohe o Ngaa Rauru Kiitahi.

Ko ngaa marae o te pahuki o waenganui, araa, o Te Pahuki o te Awa; ko Te Ihupuku; ko Kaipoo; ko Takirau; ko Tauranga Ika.

Ko Te Pahuki ki te Tonga e taurikura nei i te tonga; ko Paakaraka; ko Taipakee; ko Te Aroha; ko Kai Iwi.

He kohinga pikitia o te hunga kua riro, aa, he kawakawa e takoto ana i mua.
He maimai aroha ki a raatou maa kua wheturangitia